25. May 2018.

Zadnja izmjena01:05:42 PM GMT

Nalazite se ovdje: MILKO_VZ

Program proizvodnje mlijeka i mesa "MILKO_VZ"

E-mail Ispis PDF

 1. Uvod

Kada se govori o visokom društvenom standardu pojedine zemlje i zadovoljstvu njenih stanovnika, između ostalog vrlo je značajno da ima kvalitetno organiziranu i jasno određenu poljoprivrednu proizvodnju, s točno određenim odnosima svih sudionika u procesu proizvodnje. Ukoliko se na kvalitetan način riješi “problem” jeftine, ali zdrave prehrane stanovnika, društvo u cjelini postaje bogatije (jeftina hrana dostupna svima – veća potrošnja, a dio stanovništva ostvaruje dohodak u vlastitoj proizvodnji u obitelji). Osim toga samodostatnost u proizvodnji hrane podiže stupanj neovisnosti u međunarodnim integracijama, te gospodarski i strateški jača svaku zemlju.
U većini poljoprivredno razvijenih zemalja u Europi, stočarstvo je zastupljeno sa više od 60% učešća u bruto prihodu poljoprivrede. Primjeri tome su Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Austrija u kojima stočarstvo u ukupnom bruto prihodu poljoprivrede sudjeluje sa više od 65%. Unutar stočarstva pak najveći udjel u bruto prihodu zauzima govedarstvo i to u pravilu sa više od 50%, te je ono prema tome najznačajniji pokretač ukupne poljoprivrede jer koristi njezin najveći sirovinski dio (stočnu hranu). Govedarska proizvodnja najučinkovitije pretvara manje vrijedne poljoprivredne sirovine (travu, kukuruz) u visoko vrijedne prehrambene proizvode (mlijeko i meso). Prema tome govedarstvo, odnosno uzgoj krava predstavlja temelj dohodovnosti poljoprivrede neke zemlje.
U Hrvatskoj je situacija nažalost poprilično nesređena i nepovoljna u odnosu ratarske i stočarske proizvodnje. Mi smo još uvijek zemlja sa velikim tržnim viškovima pšenice i nesređenim tržištem mesa i mlijeka, odnosno hrane uopće. Udio stočarske proizvodnje kreće se oko 40% i pokazatelj je niskog stupnja razvijenosti poljoprivredne proizvodnje. Iako govedarstvo ima najveći udio u stočarskoj proizvodnji, zbog ukupno slabo razvijene stočarske djelatnosti i ono je nerazvijeno i nedostatno. Sa današnjih 230.000 krava mi tek pokrivamo oko 70% vlastitih potreba na mesu i mlijeku.
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja, usprkos pogodnim uvjetima koje ima, ne proizvodi dovoljno mlijeka za svoje potrebe. Strateški cilj u proizvodnji mlijeka mora biti bolje iskorištenje postojećih resursa radi ostvarenja proizvodnje dostatne za domaće tržište. Prilikom osmišljavanja modela govedarske proizvodnje treba voditi računa o optimalnom korištenju svih postojećih resursa (zemljišta, radne snage, genetskih kapaciteta životinja, kapitala). Pri tome prvo mjesto zauzima poljoprivredno zemljište, jer je opće poznato da dohodovnost u proizvodnji mlijeka isključivo ovisi o mogućnostima proizvodnje vlastitih količina potrebne stočne hrane. Bez ispunjenja ovog uvjeta mliječna farma ne može biti dohodovna i ne isplati se uopće pristupati bilo kakvom povećanju broja mliječnih krava.

2. Dosadašnji način poticanja govedarstva u Varaždinskoj županiji

Varaždinska županija više od desetak godina provodi program kojim se potiče razvoj govedarstva na području naše županije. Program je u tom vremenu doživio više izmjena i dopuna kojima je unaprjeđivan uzgoj goveda na našem području. Od 2002. godine provodi se Program poticanja razvoja proizvodnje mlijeka i mesa u govedarstvu na području Varaždinske županije kojeg je donijela Županijska skupština Varaždinske županije (Klasa: 320-01/02-01/4, Urbroj: 2186/1-01-02-1 od 27.03.2002.). Ovim programom potiče se uzgoj rasplodnih junica sa izravnom novčanom potporom od 1.000,00 kuna po svakoj registriranoj rasplodnoj junici pod uzgojno selekcijskim radom. Na taj način se godišnje potiče uzgoj oko 950 junica (tablica 1).

Tablica 1. Poticanje uzgoja junica pod selekcijskim obuhvatom od 1999. - 2005. godine

Godina

Broj junica

Iznos

1999

895

895.000,00

2000

876

876.000,00

2001

1299

1.299.000,00

2002

916

916.000,00

2003

827

827.000,00

2004

1040

1.040.000,00

2005

978

978.000,00

UKUPNO

6.831

6.831.000,00

Cilj Programa poticanja razvoja proizvodnje mlijeka i mesa u govedarstvu na području Varaždinske županije je motivacija uzgajivača sa manjim brojem krava, da povećaju svoja stada, te da se veći uzgajivači opredijele za daljnji razvoj proizvodnje mlijeka na svojem gospodarstvu. Također jedan od ciljeva je i unapređenja govedarstva preko junica koje se osjemenjuju s poznatim pozitivno testiranim bikom prema Uzgojnom programu u govedarstvu Hrvatske.
Isto tako, proizvodnja goveđeg mesa također je jedan od prioritetnih ciljeva. S obzirom na pasminsku strukturu naša županija ima sve prednosti za proizvodnju kvalitetnog junećeg mesa, što je u ne tako davnoj prošlosti i bio prepoznatljiv proizvod ovih krajeva. Tijekom 2003. godine započeti je projekt osnivanja marketinške zadruge za proizvodnju mlade junetine tržne marke «Zagorje beef». Cilj ovog projekta je uspostava sustava kontrole i praćenja proizvoda od rođenja životinje, tova, klanja i prerade do ponude potrošaču, a kojom se nedvojbeno dokazuje porijeklo mesa, te utvrđuje njegova kvaliteta. Ujedno se zaštićuje tradicionalni management proizvodnje junećeg mesa i nudi se tržištu kao poseban proizvod visoke zdravstvene sigurnosti i prehrambene kakvoće.

3. Analiza stanja

3.1. Brojno stanje krava i veličina stada

Proizvodnja mlijeka i mesa u govedarstvu u našoj županiji odvija se gotovo isključivo na obiteljskim farmama (više od 90%) koje su uglavnom male, odnosno usitnjene. Veličina obiteljske farme pod selekcijskim obuhvatom u Varaždinskoj županiji iznosi 5.3 krave. Ovo je izrazito mali broj kada znamo da se pod selekcijskim obuhvatom uglavnom nalaze veće farme. Znači da je taj broj na široj populaciji krava u županiji još niži.
U 2005. godini, na području županije registrirano je 38 obiteljskih farmi za uzgoj mliječnih krava koje imaju više od 15 krava, a u prosijeku drže 19 krava. U strukturi farmi koje se nalaze pod selekcijskim obuhvatom prisutan je trend gašenja farmi koje drže 1 do 3 krave, a neznatno se pojavljuju gospodarstva sa većim brojem životinja u stadu (graf 1). Kako su uzgajivači na tržištu prepušteni sami sebi, prilikom donošenja odluka o povećanju stada, kod većine uzgajivača prisutan je veliki oprez.

Graf 1. Kretanje veličine stada od 2001. do 2005. godine u županiji

Ako usporedimo podatke Varaždinske županije sa podacima Hrvatske, tada vidimo da se broj krava (gledajući razdoblje od 1993. godine do 2005. godine) smanjio na razini Hrvatske za 10.364 krava, a na razini naše županije za 11.008 krava (tablica 2).

Tablica 2. Kretanje brojnog stanja krava u RH i Varaždinskoj županiji

Godina

Broj krava u RH

Broj krava u Vžd. Žup.

% udio

Broj krava pod selekcijom

% udio

1993.

241.997

19.257

7.96

1.364

7.1

1996.

233.477

17.207

7.37

2.589

15.1

1998.

230.650

14.218

6.16

4.436

31.2

1999.

228.014

14.910

6.54

4.947

33.2

2000.

214.666

13.028

6.07

5.241

40.2

2001.

219.782

14.060

6.40

5.980

42.5

2002.

224.078

15.916

7.10

5.813

36.5

2003.

223.954

14.021

6.26

6.161

43.9

2004.

229.042

11.178

4.88

6.581

58.9

2005.

231.633

8.249

3.56

6.015

72.9

Izvor: Izvješća Stočarske službe i Veterinarske stanice

3.2. Pasminska struktura krava i proizvodnja mlijeka

Prema pasminskom sastavu najsličniji smo Austriji, Bavarskoj i Sloveniji. U pasminskoj strukturi zastupljene su dvije pasmine: simentalska (kombinirana pasmina mlijeko-meso) i holstein-friesian (mliječna pasmina). Po zastupljenosti dominira simentalac s udjelom oko 90%, dok je holstein-friesian pasmina zastupljena s oko 10%.
Trenutna razina proizvodnje mlijeka kod krava nije zadovoljavajuća. Genetski potencijal nije iskorišten, odnosno na širokoj populaciji krava koristi se ispod mogućnosti (tablica 3)

Tablica 3. Usporedba kontrole mliječnosti Varaždinske županije i RH u 2005. godini.

Pasmina

Rezultati kontrole mliječnosti

Hrvatska Varaždinska županija

kg mlijeka

% m.m.

% prot.

kg mlijeka

% m.m.

% prot.

Simentalac

 4.425

4.08

3.37

4.557

4.21

3.42

HF

 5.562

4.07

3.26

5.691

4.11

3.24

Izvor: Godišnje izvješće HSC-a za 2005. godinu

Proizvodnja mlijeka kod simentalskih i holstein pasmina krava je prema količini mlijeka iznad prosjeka Hrvatske, zajedno sa postotkom mliječne masti. Sadašnja razina proizvodnje mlijeka kontrolirane populacije krava pokazuje da je genetski potencijal kod simentalske pasmine iskorišten oko 70 %, a kod holstein pasmine oko 60 %. Što govori u prilog o dobroj bazi koja će se isplatiti kroz konačni proizvod-mlijeko. Također treba spomenuti, da bi proizvodnja po kravi bila puno veća, da suša iz 2003. godine (graf 2) nije utjecala na ukupan management gospodarstva.

Graf 2. Proizvodnja po kravi kroz godine


Kao što se može vidjeti strpljivim uzgojno selekcijskim radom kroz godine se je podizala proizvodnja po kravi, međutim utjecaji okoline su uvjetovali pad proizvodnje, koji je vidljiv u ove zadnje dvije godine. Međutim ohrabruje činjenica da se kod simentalca, najzastupljenije pasmine, proizvodnja ponovno povećava.
Prema podacima o poticanju proizvodnje mlijeka u našoj županiji je tijekom 2005. godine predano u otkup 26.758.492 litara kravljeg mlijeka. Ako uzmemo u obzir da je u 2005.godini evidentirano oko 2.800 gospodarstava koja proizvode i predaju mlijeka tada je trženost mlijeka po gospodarstvu u 2005. godini iznosila oko 9.560 litara. Ta brojka je zasigurno i veća, međutim ne evidentira se velika potrošnju mlijeka u hranidbi teladi, te u vlastitoj preradi i potrošnji na samom obiteljskom gospodarstvu.

3.3. Dobre i loše strane trenutnog stanja uzgoja goveda u županiji

Naša županija posjeduje niz komparativnih prednosti u odnosu na druge županije koje se očituju u sljedećem:

1. Blizina najvećeg tržišta u RH – Zagreb,
2. Prirodne pogodnosti za stočarskom proizvodnjom, 20.500 ha livada i pašnjaka,
3. Dobro razvijena prerađivačko-prehrambena industrija (mlijeko i meso),
4. Mali udio državnog zemljišta – od 73.331 ha poljoprivrednog zemljišta, 68.319 ha je u vlasništvu obiteljskih gospodarstava, a 5.012 ha u državnom vlasništvu,
5. Duga tradicija uzgoja i selekcije goveda (prve udruge uzgajivača datiraju od 1907. godine).

Nažalost sadašnje stanje u stočarstvu naše Županije prati i cijeli niz nepovoljnih čimbenika koji otežavaju razvoj te djelatnosti. Nabrojati ćemo samo najvažnije:

1. Mala i usitnjena obiteljska gospodarstva (prosječno oko 2 ha, više od 15 parcela po gospodarstvu),
2. Vrlo skupa i pogrešna tehnologija uzgoja domaćih životinja što ima za posljedicu loš management na farmama,
3. Nedovoljna educiranost stočara za primjenu suvremenijih i jeftinijih tehnologija,
4. Nedostatne i nedovoljno funkcionalno organizirane vladine institucije koje pružaju potporu razvoju i radu obiteljskih gospodarstava,
5. Neorganiziranost stočara unutar interesnih (udruge uzgajivača) i profitabilnih (zadruge) asocijacija,
6. Nezainteresiranost poslovnih banaka za kreditna ulaganja u tu djelatnost,
7. Nepovoljna dobna struktura stočara – staračka gospodarstva.
8. Kriteriji mljekara, diskriminacija u plaćanju otkupljenog mlijeka, osiguravanje laktofrizova,
9. Skupa dokumentacija i spora birokracija za ishođenje kreditnih linija za adaptaciju ili izgradnju novih staja,
10. Prostorni planovi Općina i Gradova

4. Program proizvodnje mlijeka i mesa - "MILKO_VZ"

Svjedoci smo promjena okoline i životnog prostora koji se ubrzanim tempom mijenja oko nas. Mnoge livade i oranice postaju šikare, procjenjuje se da je već oko 5.000 ha zapuštenog poljoprivrednog zemljišta (marginalnog) u Varaždinskoj županiji, obraslo drvenastim, uglavnom nekvalitetnim vrstama. Razlog zašto se sve to događa je i velik broj pada krava u županiji iz godine u godinu. Ukoliko neće biti razvijeno govedarstvo ostati će neiskorištene (čitaj: neobrađene) ogromne površine poljoprivrednog zemljišta (livade, pašnjaci i oranice). Ako želimo pokušati zaustaviti ovakve načine oblikovanja pejzaža, zaustaviti daljnji pad stoke, omogućiti ostanak ljudi na selu, moramo napraviti više nego što je to urađeno do sada.

A) Svrha i cilj programa

Da bi se povećala proizvodnja mlijeka na gospodarstvima u Varaždinskoj županiji, potreban je znatan kapital. Ako povećanje gospodarstava bude ovisilo o financijskom uspjehu samih gospodarstava i o vlastitu investiranju, uz sadašnje uvjete proizvodnje, proizvodnja mlijeka će još više padati zbog niske proizvodnosti i gospodarske nedjelotvornosti. Dok je državna politike neučinkovita, ne može se očekivati djelovanje gospodarskih zakonitosti koje će poticati povećanje gospodarstava, naglo povećanje proizvodnje mlijeka po kravi i itd..
Varaždinska županija iako ima sve prirodne prednosti kao i poznatu i dugu tradiciju u govedarstvu, bilježi pad ukupnog broja krava od početka devedesetih godina prošlog stoljeća uz određena kolebanja sve do danas.
Kako je sadašnja veličina stada i poljoprivrednog zemljišta izrazito loša potrebno je provesti postepeno povećanje i okrupnjavanje obiteljskih farmi. Cilj programa MILKO-VZ je zaustavljanje daljnjeg pada broja krava i povećanje proizvodnje mlijeka, održavanja krajobraza, ostvarivanje dodatnog izvora prihoda u domaćinstvima i zadržavanje ljudi u ruralnim područjima.
Uz to u sadašnjoj nepovoljnoj strukturi stada neophodno je dati i mogućnost održivosti i malim farmama, te ih poticati na držanje minimalno 10 i više simentalskih krava s razinom trženosti mlijeka od 4.000 litara na više. Na taj način omogućila bi se povoljna pasminska struktura i povećala proizvodnja kvalitetnog junećeg mesa. Gubitak krava u proizvodnji mlijeka može se donekle, ali ne u potpunosti, kompenzirati povećanom proizvodnjom po kravi. Naprotiv gubitak teladi, odnosno proizvodnja goveđeg i junećeg mesa isključivo je određena brojem krava, pasminskom strukturom i plodnošću.

B) Kriteriji poticanja programa

Varaždinska županija se je odredila u slijedećem:

  • da su nositelji stočarske proizvodnje u županiji obiteljska gospodarstva, odnosno obiteljske farme,
  • želi dati snažniji naglasak na iskorištavanje ekstenzivnih sustava proizvodnje (na pašnjacima),
  • nužno veću pažnju posvetiti institucionalnoj potpori obiteljskim gospodarstvima,
  • zadržavanje ljudi u ruralnim područjima,
  • prirodno održavanje krajobraza.

C) Provođenje programa

U tablici 4 navedene su mjere i projekti, te njihov vremenski plan provedbe u intervalu između VII/2006 i 2008. godine.

Tablica 4. Pregled projekata i mjera u sklopu programa i vremenski plan provedbe

Projekt/mjera

Vremenski plan provedbe

4.1. Proizvodnja mlijeka kao osnovna djelatnost

 

4.1.1. Katalog idejnih rješenja farmi

Prema potrebi

4.1.2. Ishođenje projektne dokumentacije

Prema potrebi

4.1.3. Izmjene i dopune prostornih planova Općina i Gradova

Konstantno

4.2. Proizvodnja mlijeka kao dopunska djelatnost

 

4.2.1 Nabava laktofriza

Prema potrebi

4.2.2. Školsko mlijeko

Konstantno

4.2.3. Mini mljekara

Prema potrebi

4.2.4. Plasman proizvoda - tržište

Konstantno

4.2.5. Garancijska agencija Varaždinske županije

Konstantno

4.1. Proizvodnja mlijeka kao osnovna djelatnost

4.1.1. Katalog idejnih rješenja farmi

Izraditi pregledan katalog farmi za proizvodnju mlijeka i mesa namijenjen obiteljskim gospodarstvima, te ponuditi cjelovito rješenje za izgradnju farme. Na taj način omogućiti sadašnjim i budućim potencijalnim proizvođačima lakši dostup do gotovih idejnih rješenja obiteljskih farmi i omogućiti im donošenje pravilne odluke koji model i veličinu farme izabrati. Prilikom osmišljavanja idejnih projekata za izgradnju ili adaptaciju objekata za držanje mliječnih krava treba voditi računa o slijedećem:

1. Objekti moraju biti izgrađeni i opremljeni tako da se životinje drže na što prirodniji način. Pri tome treba voditi računa o osiguravanja takvih uvjeta da životinje ne budu izložene nikakvim stresovima.
2. Treba graditi što jeftinije objekte, a kapital ulagati u opremu koja mora biti funkcionalna i osigurati visoku produktivnost rada.
3. Unutrašnje uređenje objekta mora osigurati logičan tijek svih dnevnih operacija, a da pri tome ne remeti normalno ponašanje životinja.
Slobodan način držanja goveda (s pojedinačnim boksovima za ležanje ili zajedničkim prostorom za ležanje na dubokoj ili potiskivanoj stelji) je najbolji način držanja goveda. Na svim novijim farmama (sagrađenim u posljednjih 10 godina) krave se drže slobodno. Samo Njemačka danas ima 25000 takvih farmi, a njemački stručnjaci preporučuju svim uzgajateljima, adaptaciju starih objekata (s vezanim načinom držanja) u staje sa slobodnim načinom držanja. Temeljne karakteristike tih farmi su:

  • specijalizacija za proizvodnju mlijeka s modernom opremom i maksimalnom mehanizacijom i automatizacijom, tamo gdje je to moguće i isplativo,
  • simentalac s ostvarenom godišnjom proizvodnjom 5500-6500 l mlijeka i Holstein-Friesian pasmina s očekivanom proizvodnjom mlijeka 7000-8000 l mlijeka po kravi godišnje,
  • slobodan način držanja,
  • funkcionalno izmuzište,
  • hranidba koncentratom,
  • tekuće (rešetkasti pod) ili kruto izgnojavanje (automatski potiskivač gnoja ili duboka stelja)
  • napajanje teladi mliječnom zamjenom odmah nakon kolostralnog razdoblja,
    Osnovna strategija prilikom izgradnje staja za mliječne krave mora biti što jeftinija izgradnja (nije problem graditi skupo – graditi jeftino je umjetnost).

4.1.2. Ishođenje projektne dokumentacije

U sklopu projekta županija će financirati i voditi kroz postupak svakog potencijalnog proizvođača mlijeka, koji želi ići u adaptaciju postojeće ili izgradnju nove staje. Županija će financirati ishođenje idejnog i glavnog projekta, lokacijske i građevinske dozvole, vodnog doprinosa, dok će komunalni doprinos u dogovoru sa Županijom, Općine i Gradovi osloboditi svakog potencijalnog korisnika u svrhu izgradnje ili adaptacije staje.
Tradicijski način držanja i uzgoja u govedarstvu, mora se iz temelja mijenjati. Male farme s neprikladnim objektima (izrazito loše mikroklime), neadekvatnom hranidbom i lošim managementom ne mogu biti nosioci govedarske proizvodnje. Najprikladnije farme za mliječne krave (prikladne za životinje i relativno niska investicija) su staje vanjske klime. Ovisno o stupnju opremljenosti suvremenom opremom, investicija za takve farme iznosi 30.000 do 35.000 kn po proizvodnom mjestu (u ulaganja je uračunata i nabava visokobređih junica).
Po svom porijeklu govedo je polarna životinja što znači da puno lakše podnosi hladnu i suhu klimu nego toplu i vlažnu. Stoga gradnja masivnih zatvorenih objekata, koji su skupi nema ekonomskog opravdanja. Ukoliko se već grade takve farme treba težiti što jeftinijoj izvedbi, što znači da nije potrebna toplinska izolacija (kako se to često u praksi čini), već dobra ventilacija (prirodna). Takvi objekti moraju biti visoki (zbog što većeg volumena zraka) i dobro osvijetljeni.
Kako su razdoblja izrazito niskih temperatura kratkotrajna, ne predstavljaju posebno ograničenje za gradnju ovakvih staja. Stoga preporučamo gradnju takvih staja u budućnosti. Iskustva s takvim tipovima staja u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj toliko su dobra, da tamošnji stručnjaci u budućnosti preporučuju gradnju isključivo takvih staja.
Ulaganja po proizvodnom mjestu, koja uključuju investiciju za izgradnju (uključujući infrastrukturu) i kompletno opremanje objekata te nabavu osnovnog stada jednaka su za simentalske i HF krave jer je potrebna jednaka oprema, a cijene junica se neznatno razlikuje. Treba barem težiti (a takva gospodarstva i pomagati) minimalnoj veličini mliječne farme, organizirane kao kompletne proizvodne i uzgojne jedinice, koja osigurava zadovoljavajući dohodak, a to je 20 krava. Takva farma ima pored 20 krava, 3-4 teleta do 100 kg težine, 13-15 rasplodnih junica različite dobi i 8-10 junadi u tovu. Ovisno o visini prinosa za proizvodnju voluminozne hrane (sijena, travne silaže, kukuruzne silaže, zelene krme) treba minimalno 12-15 ha zemlje.
Krajem 2004. godine počeo se je na razini Hrvatske provoditi Operativni program razvitka govedarske proizvodnje, gdje se u razdoblju do 2008. godine planira izgraditi oko 1.200 novih mliječnih farmi (20-100 krava), te adaptirati 6.000 postojećih farmi prosječne veličine 15 krava, za što će se utrošiti oko 2.5 milijarde kuna. Kreditna linija je vrlo povoljna, međutim da bi se uzgajivači uopće mogli kandidirati za kreditna sredstva, prvobitno moraju uložiti preko 100.000,00 kn za ishođenje projektne dokumentacije (tablica 5).

Tablica 5. Cijena koštanja ishođenja projektne dokumentacije*

 

Samostalno ishođenje

MILKO_VZ

Projektna dokumentacija

70.000,00 kn

40.000,00 kn

Komunalni doprinos

17.800,00 kn

0,0 kn

Lokacijska dozvola

800,00 kn

800,00 kn

Vodni doprinos

25.740,00 kn

25.740,00 kn

Građevinska dozvola

1.000,00 kn

1.000,00 kn

UKUPNO

115.340,00 kn

67.540,00 kn

* kalkulacija odnosa cijena napravljena je na bazi staje kapaciteta 30 muznih krava u jednoj Općini u Varaždinskoj županiji

4.1.2.1. Obveze potencijalnog sudionika u programu

Za svakog proizvođača koji će se odlučiti da sudjeluje u projektu ishođenja dokumentacije za ostvarivanje kredita, dužan je podignuti (adaptirati) staju i nabaviti potrebiti broj životinja, u protivnom u potpunosti mora vratiti uložena sredstva.

4.1.3. Izmjene i dopune Prostornih planova Općina i Gradova

Varaždinska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i lovno gospodarstvo i županijski Zavod za prostorno uređenje, u sklopu projekata u poljoprivredi, apeliraju na uvažavanje određenih preporuka prilikom izrade prostornih planova općina i gradova. Isto tako u razgovoru i suradnji sa samim proizvođačima, više puta se upozoravalo na određene poteškoće prilikom izgradnje novih objekata, dobivanja dozvola i slično. Povodeći se činjenicom da smo područje u kojem poljoprivreda igra vrlo važnu ulogu prije svega u dopunskim izvorima prihoda, ako želimo da nam krajobraz ostane imalo uređen, ako želimo zadržati ljude u ruralnim područjima, moramo postati malo fleksibilniji prema tom malom čovjeku.
Upravni odjel za poljoprivredu, županijski Zavod za prostorno uređenje u suradnji sa hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu, su napravili verziju “preporuka“ u dijelu poljoprivrede za izradu Prostornih planova, koje bi se trebale ugraditi u buduće prostorne planove (tablica 6). Napominjemo da su ovo samo minimalne preporuke i apeliramo Općinama i Gradovima da ih ugrade u buduće Planove. Zasigurno još veći stimulans bi bio, kada bi ih dodatno povećali u korist seljaka (npr. omogućiti da se drži barem 20 uvjetnih grla unutar građevinske zone, međutim, ako ima potrebe i mogućnosti, dozvoliti da to bude i 30 i više uvjetnih grla).

Tablica 6. Preporuke u definiranju udaljenosti izgradnje staja ovisno o broju grla

Broj uvjetnih grla

Minimalne udaljenosti

od građ. područja
(m)

od državne ceste
(m)

od županijske ceste
(m)

od lokalne ceste
(m)

20-50

30

50

30

10

51-80

50

75

40

15

81-100

90

75

50

20

101-150

140

100

50

30

151-200

170

100

60

40

201-300

200

150

60

40

301 i više

400

200

100

50

4.2. Proizvodnja mlijeka kao dopunska djelatnost

4.2.1. Nabava laktofriza

Jedna od aktivnosti u sklopu Programa biti će i nabava i kupnja laktofriza, kako bi se na taj način omogućilo malim proizvođačima daljnji otkup mlijeka, tamo gdje velike mliječne industrije prestaju sa otkupom. Velike mljekare zbog smanjenja svoji troškova sve više podižu prag otkupa mlijeka i jednostavno malim proizvođačima u ruralnim dijelovima županije otkazuju daljnji otkup. Zbog toga proizvođači zadnju slamku spasa vide u malim mljekarama, koje se nalaze u bližoj ili daljoj okolici. Kako u Hrvatskoj postoji oko 30 malih mljekara, koje su se etablirale na tržištu, uslijed povećanja potrošnje njihovih proizvoda, te uslijed nemogućnosti uvoza bilo kakvih mliječnih prerađevina, svaki mali proizvođač im je interesantan.
Budući da ovdje postoji zajednički interes svih triju strana:
a) seljaka koji želi i dalje ostvarivati dodatni izvor prihoda,
b) male mljekare koja želi povećati svoje prerađivačke kapacitete,
c) županije koja podržava proizvođača mlijeka i želi da ostane u ruralnom području,
mogućnost sudjelovanja u obliku subvencije za nabavu laktofriza, čini se i više nego opravdana.

4.2.2. Školsko mlijeko

Uz prethodne aktivnosti, doprinos povećanju potrošnje mlijeka sa obiteljskih farmi, može se dodatno ostvariti putem školskog mlijeka. Cilj nije samo naručiti mlijeko od mljekare i ponuditi ga djeci u školi, već ima viši značaj i to u području obrazovanja, zdravlja i poljoprivrede. Vlade mnogih zemalja provode program školskog mlijeka – financiraju ga putem ministarstava, negdje taj program provode sami farmeri, dok su u nekim zemljama uključeni i sami roditelji. Europska Unija čak isplaćuje subvencije za školsko mlijeko, za što su dobar primjer – Austrija, Kanada i Švicarska. Gledajući sa zdravstvenog stanovišta, mlijeko je najkompletniji obrok za pravilan rast i razvoj djece, mnoga djeca ujutro ne doručkuje, velika je ponuda štetne hrane u škole – slatkiši, grickalice i gazirana pića – automati, stvaraju se loše navike, pojavljuju se pretila djeca i problemi sa zdravljem, koji onda u kasnijoj životnoj dobi opterećuju zdravstvo.
Također pozitivan učinak ostvaruju i mali proizvođači mlijeka (tipično za naš kraj), koji udruživanjem u malu zadružnu mljekaru (ili putem već formiranih mljekara), obrađuju, pakiraju mlijeko, te vrše distribuciju do škola. U ovom slučaju ne treba se ograničiti samo na škole, već tu paletu ponuditi i vrtićima, staračkim domovima, bolnicama i slično. U trendovima sveopće globalizacije i udruživanjem u Europsku Uniju, gdje se gubi identitet pojedinog naroda i sve većih zahtjeva potrošača za sigurnošću hrane, činjenica da se upotrebljava “domaće“ biti će od izuzetnog značaja.

4.2.3. Mini mljekara

U suradnji sa proizvođačima mlijeka varaždinske županije, prići će se projektu izgradnje mini mljekare u sjeverozapadnom dijelu županije. Osnovna nit vodilja je stvoriti zadružnu mljekaru uz pomoć lokalne samouprave i županije. Jedna takva inicijativa temelji se prije svega na tome što velike mljekare degradiraju proizvođače mlijeka jer im ne plaćaju isporučeno mlijeko i do tri mjeseca unatrag. Proizvođači mlijeka su potpuno ovisni o mliječnoj industriji i u svojoj dugoročnijoj projekciji ne mogu ništa planirati, jer im se otkup može otkazati trenutno. Također proizvođači mlijeka ne sudjeluju u formiranju cijena i na kraju ne dijele nikakvu dobit. Stoga je intencija županije osnovati jednu takvu zadružnu mljekaru u kojoj bi predavali mlijeko najmanji proizvođači mlijeka od kojih mliječna industrija ne želi više sakupljati mlijeko. U zadružnoj mljekari glavnu riječ bi vodili sami proizvođači mlijeka i sami odlučivali o svojoj sudbini.

4.2.4. Plasman proizvoda - tržište

Varaždinska županija također razmišlja i o tome kako prodati mliječne proizvode proizvedene u mini mljekari. Budući da je županija osnivač škola i bolnica, namjera je proizvedene mliječne prerađevine plasirati u njih. Zbog projekata školskog mlijeka i stvaranjem zadružne mljekare namjeravaju se otvoriti novi putovi prodaje.
U trendovima sveopće globalizacije i udruživanjem u Europsku Uniju, gdje se gubi identitet pojedinog naroda i sve većih zahtjeva potrošača za sigurnošću hrane, činjenica da se upotrebljava “domaće“ biti će od izuzetnog značaja.

4.2.5. Garancijska agencija varaždinske županije (GARA)

Garancijska agencija Varaždinske županije osnovana je sa namjerom potpore projektima iz područja gospodarstva s primjenom na području Varaždinske županije, a čiji pokretači nemaju dovoljan kreditni potencijal. Garancije se izdaju za kredite u svrhu: ulaganja u poljoprivredu, kupnju poljoprivrednog zemljišta, kupnju osnovnog stada životinja. Maksimalni iznos pojedinačne garancije može iznositi 45% glavnice kredita.

4.3. Izvori financiranja

Proračun Varaždinske županije u intervalu između VII/2006 do konca 2008. godine za što se planira utrošiti oko 2.500.000,00 kuna.

4.4. Rezultat

Kroz katalog idejnih rješenja farmi nastojat će se uputiti potencijalni investitore, na izgradnju funkcionalnih ali najjeftinih oblika objekata, budući da je i u interesu investitora (proizvođač mlijeka) i županije da kreditna sredstva uložena u staju budu što manja, kako bi kasnije manje opterećivale daljnji razvoj gospodarstva.
Ishođenjem projektne dokumentacije, te sudjelovanje županije u sufinanciranju doprinosa, omogućava se poljoprivrednicima lakše korištenje kreditnih linija za gradnju modrenih staja u sklopu Operativnog programa razvika govedarske proizvodnje u RH i smanjuje se vrijeme ishođenja istih. Trenutno se vodi postupak ishođenja 27 lokacijskih dozvola za izgradnju/adaptaciju staja proizvođača mlijeka koji su se uključili u ovaj projekt.
Sudjelovanjem u Izmjenama i dopuna prostornih planova pojedinih Općina i Gradova, nastoje se sugerirati „liberalnije“ norme smještaja staja u prostoru (udaljenost od građevinskog područja, udaljenost od županijske ceste i sl.) kao i mogućnost povećanja broja krava unutar građevinske zone.
Na primjeru nabave laktofriza, gdje je do sada obrađeno područje južnog dijela Županije, očekivani rezultat u samo tri Općine je slijedeći: uz nabavu 14 laktofriza, 97 proizvođača mlijeka će moći i dalje proizvoditi i prodavati mlijeko. Svi proizvođači zajedno imaju oko 400 krava, koje će tokom jedne godine proizvesti oko 1.100.000 litara mlijeka. Bez obzira na klasu mlijeka kroz godinu uz cijenu od 2,00 kn, ostvaruju zaradu 2.200.000,00 kn/godišnje. Dakle, inputom od Županije u vrijednosti nabave laktofriza (oko 200.000,00 kn), omogućen je deset puta veći učinak u zaradi proizvedenim mlijeko, koja proizvođačima omogućuju jedini ili dopunski izvor prihoda.
Tri osnovne škole na području županije su uvele su u prehranu djece “školsko mlijeko“. Što podrazumijeva svih pet dana prehrane mlijekom i mliječnim prerađevinama.
Spremnost u izgradnji mini mljekare izrazilo je 30-tak proizvođača. Jedinica lokalne samouprave pronašla je adekvatan prostor, županija će osigurati opremu, a za jedan dio investicije zadruga će podići kreditna sredstva.
Garancijskom agencijom omogućava se lakše podizanje kredita u svrhu razvoja svinjogojske proizvodnje (kupnja grla) gdje se dobiva garancija za 45 % vrijednosti kredita. Ova mjera, uz operativni program razvoja govedarstva, omogućava ulaganja, jer je većina gospodarstva kreditno zadužena. Do sada su izdane 3 garancije u vrijednosti od 273.000,00 kn za tri obiteljska gospodarstva u svrhu kupnju 46 junica.

4.5. Promotivne aktivnosti

Pismo namjere proizvođačima, mediji, prezentacija programa po Općinama, Gradovima, udrugama, zadrugama.

5. Povjerenstvo za provedbu programa

U Povjerenstvu za provedbu programa imenovani su članovi iz slijedećih institucija: Varaždinska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i lovno gospodarstvo, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu, Hrvatski stočarski centar, predstavnik proizvođača mlijeka.