01. Jun 2020.

Zadnja izmjena01:05:42 PM GMT

Nalazite se ovdje: Novosti Europski tjedan Izvjestaj s Okruglog stola

Izvjestaj s Okruglog stola

E-mail Ispis PDF
okrugli_stol_1
okrugli_stol_3
okrugli_stol_2
Predstojnik Ureda za ljudska prava g. Luka Mađerić je, u ime  potpredsjednika Vlade RH  prof.dr. sc. Slobodana Uzelca, koji nije bio u mogućnosti prisustvovati okruglom stolu,  i Ureda,  u vezi sustava  nacionalne politike  u zaštiti prava nacionalnih manjina posebno naglasio da  su znatno unaprjeđena manjinska prava donošenjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Upravo njegovim donošenjem stvoren je sveobuhvatni pravni okvir za zaštitu prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina u RH te je ispunjena jedna od međunarodnih obveza koju smo prihvatili članstvom u Vijeću Europe. Da li je dovoljan Ustavni zakon da bi se  ova prava mogla uspješno štititi i razvijati,  bilo je postavljeno pitanje, prvenstveno zbog  informiranosti skupa  o  mjerama Vlade RH u implementaciji  Zakona te nuždi uspostave  suradnje i zajedničke aktivnosti svih dionika koji se bave ovim pitanjima.  Jedino  stvaranje  sinergije različitih institucija te sinteza različitih zakona,   koji su doneseni u provedbi Ustavnog zakona, mogu donijeti očekivane rezultate.

Naglašeno je u raspravi da   upravo posebni zakoni koji reguliraju određena prava nacionalnih manjina,  kao npr. o zabrani  diskriminacije, obrazovni zakoni i sl. moraju svojim mehanizmima i načinom na koji će se  ostvarivati pojedina nacionalna prava stvoriti pretpostavke za unapređenja ovih prava. Isto tako prisutan je i problem  ne provođenja, odnosno nedovoljnog  provođenja pojedinih zakona, što je uvjetovalo donošenje  vladinog Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje 2011. – 2013. godine, koji bi  trebao ubrzati i olakšati primjenu Ustavnog zakona te iz forme, dakle pravnih okvira, prijeći na stvarno unapređivanje  prava nacionalnih manjina,   a što bi bilo kompatibilno sa zahtjevima  iz poglavlja 23  Europske unije, koje nije samo stečevina, već  unapređivanje političkih smjernica i  strategija    u  njihovoj provedbi.

Iskustva saborskog odbora za ljudska prava i nacionalne manjine prezentirala je članica mr.sc. Zdenka Čuhnil koja se posebno osvrnula na pitanje multikulturalnosti, kao bitnog  pitanja za opstojnost nacionalnih manjina, a koje je za europsku politiku prošlost,  zbog  toga što su se one u Europi  razvijale  paralelno, a ne  da se prožimaju u smislu multikulturalnosti,   što je rezultiralo   nastajanjem društvenih devijacija, kao što je ksenofobija  koja danas proizvodi političke probleme.   Važno je napomenuti i  važnost  jezika nacionalnih manjina, segment političkog  djelovanja, izbornog prava, manjinske samouprave  koja se  kod nas  uspostavlja donošenjem Ustavnog zakona,  pri čemu su  vijeća i predstavnici nacionalnih manjina zamišljeni kao spona između udruga nacionalnih manjina i lokalne vlasti. U odnosu na tzv. stare nacionalne manjine koju su naslijeđene iz sustava bivše  države,   a koje već  imaju svoju organizacijsku infrastrukturu i profilirane su s dugogodišnjom tradicijom i izgrađenim odnosima sa  matičnim zemljama, nove manjine moraju te odnose i identitete graditi. Zato je vrlo  bitno  da se donesu dobri zakoni koji će to omogućiti  na jednostavniji način, naglasila je gđa. Čuhnil te pozvala prisutne  predsjednike vijeća i izabrane predstavnike da iznesu svoja iskustva.

Iz iskustava vijeća  i predstavnika s područja Županije uočava se zajednički problem,  a to su nedovoljna financijska sredstva za njihov rad,  uspostavljanje stalne suradnje vlasti u samoupravnim jedinicama  sa vijećima, odnosno predstavnicima nacionalnih manjina  putem posebnog tijela ili službenika,  zatim konstatirana je prisutna  otvorenost  vlasti  za suradnju sa nacionalnim manjinama i korektan odnos  prema  njima, zajedničko savladavanje i usvajanja sustava u kojem djeluju nacionalne manjine te, u tom smislu otvorenost prema primjeni propisa i traženju najboljih rješenja.  Prilog tomu je i  prva organizacija predstavljanja nacionalnih manjina  koja je bila upriličena  povodom organiziranja okruglog stola, gdje su  nacionalne manjine upoznale  građane sa svojim  povijesnim identitetima (nošnje,  povijesni zapisi,  muzika, jela i sl)

U nastavku rasprave predstavnici su iznijeli i konkretna pitanja i probleme sa kojima se susreću  njihovi pojedinci, kao što je  mogućnost   upisa promjene nacionalnosti i sl.

Ostali predstavnici lokalnih jedinica i predstavnici škola koju pohađaju djeca Roma iznijeli su problem koji zahtjeva  i nadalje uključenost najšire zajednice,  posebno državnih tijela  i  ustrajnost, pri čemu se podržavaju programski okviri nacionalne politike za pitanje navedene nacionalne manjine.  Prezentirani  su i podaci  o uključenosti županijske vlasti u odgoj i obrazovanje romske djece te podaci lokalne vlasti  i same škole.  Angažiranost, na temelju podataka je  velika, no njihovo rješavanje, opetovano je ponovljeno,  nadilaze mogućnost  rješavanja ovog pitanja, posebno kada je riječ u stvaranju preduvjeta za socijalizaciju Roma i  prostornih uvjeta (izgradnja zajedničkog objekta) za okupljanje u njihovoj sredini ( za aktivnost  djece i mladih te  odraslih i sl)

Kao zajednički problem  državnih tijela i predstavnika nacionalnih manjina  bio je vremenska  istovremenost  izbora za nacionalne manjine sa izborima za predstavnička tijela županija, općina i gradova, prvenstveno zbog  racionalizacije u korištenju zajedničkih izbornih tijela, prostora, tehničke i administrativne podrške i sl. U tom smislu  putem predstavnika Ministarstva uprave  prenijet je zajednički stav o tome, u cilju iznalaženja  trenutačnih zakonskih i drugih  rješenja da se izbori  za nacionalne manjine, koju bi se trebali održati u lipnju ove godine,  prolongiraju do narednih lokalnih izbora.

Predstavnica Ministarstva uprave gđa. Vesna Šiklić Odak, načelnica resora za ljudska prava i manjine iznesla je cjelokupni sustav prava nacionalnih manjina koje pokriva Ministarstvo te njegove nadležnosti u provedbi Ustavnog zakona, od provedbe nadzora nad statutima  samoupravnih jedinica,   u dijelu koji se odnosi na  manjinska prava,  omogućavanju  sudjelovanja predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima u sredinama gdje na to imaju pravo (redovni i naknadno raspisani izbori), registru vijeća i koordinacija vijeća nacionalnih manjina, kao organizacijskih oblika djelovanja nacionalnih manjina u lokalnim  zajednicama, ostvarivanja manjinskih  prava  kod zapošljavanja u državnoj upravi te lokalnoj i područnoj samoupravi. Kod ovih pitanja  naglašeno je da  nisu zapreka propisi, već eventualno  njihovo nepoznavanje, posebno kada se radi o zapošljavanju, zbog čega Ministarstvo  provodi  kontinuirane edukacije državnih i drugih službenika. Na temelju dosadašnje prakse u primjeni postojećih propisa  čine se dodatne aktivnosti, sukladno  najnovijoj vladinoj politici  o ovom pitanju, u predlaganju  boljih  zakonskih i programskih rješenja,  što je upravo u tijeku, naglasila je gđa. Šiklić Odak.  

Predstavnica Ureda za nacionalne manjine gđa. Jasna Rašeta  obrazložila je vladine zadatke i mjere koji su  normirani  Akcijskim planom za  provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje 2011. – 2013. godine.  Naime,  cilj novog Akcijskog plana  daljnje je jačanje zaštite nacionalnih manjina, posebno u područjima u kojima su uočeni nedostaci, a to su: službena i javna uporaba jezika i pisma, pristup nacionalnih manjina sredstvima javnog priopćavanja, sudjelovanje nacionalnih manjina u javnom životu putem vijeća i predstavnika, zapošljavanju te trajno unaprjeđivanje životnih uvjeta pripadnika romske nacionalne manjine, kroz dosljednu provedbu nacionalnih dokumenata o ovom pitanju.  Nove mjere, završila je izlaganje gđa. Rašeta,  rezultat su naših dosadašnjih iskustava te preporuke Europske unije, poglavlje 23.

Na kraju okruglog stola zaključeno je da je bila korisna rasprava svih pozvanih dionika koji se bave pitanjima prava nacionalnih manjina te informiranost o cjelovitom normativnom okviru od strane predstavnika vladinih i drugih tijela. Uz konstatacije da je učinjen napredak u provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, skup je u potpunosti podržao mjere koje je Vlada RH utvrdila u Akcijskom planu za provedbu Ustavnog zakona za razdoblje 2011 – 2013. , kao dodatne mjere za učinkovitiju provedbu Ustavnog zakona, posebno u dijelu pristupa nacionalnih manjina javnim medijima, naravno i lokalnim, u smislu povećanja zastupljenosti programa nacionalnih manjina i promoviranju njihovih prava.

Rasprava  na okruglom stolu vođena je  s aspekta:
•    sustava nacionalne politike u zašiti prava nacionalnih manjina i normativnom  reguliranju ovih prava te mjerama Vlade RH  u  njihovom unaprjeđivanju
•    usklađenosti  sustava s europskim standardima i dobrom praksom
•    integraciji  nacionalnih manjina u  hrvatsko društvo
•    sudjelovanja nacionalnih manjina u političkom sustavu i javnom životu
•    stvaranja  uvjeta za  ostvarivanje  prava nacionalnih manjina na nacionalnom i lokalnom nivou (normativnih, financijskih, programskih i sl.)
•    provedbe  Ustavnog zakona u Županiji te općinama i gradovima u kojima su nacionalne manjine ostvarile svoja prava na izbor svojih predstavnika
•    iskustava izabranih predstavnika nacionalnih manjina na području Županije.

Sudionici okruglog stola:
1.     Zdenka Čuhnil – članica   Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina  
Hrvatskog sabora
2.     Vesna Šiklić Odak -  načelnica Odjela za ljudska prava i manjine Ministarstva   
uprave RH
3.      Luka Mađerića - predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade RH
4.      Jasna Rašeta  - načelnicu Odjela za pravne poslove Ureda za nacionalne manjine  
Vlade  RH
5.     Predrag Štromar – župan Varaždinske županije
6.     Dubravka Biberdžić – predsjednica Županijske skupštine
7.     Blanka Glavica Ječmenica – zamjenica župana
8.     Milan Pavleković – zamjenik župana
9.    Natalija Martinčević – predsjednica Savjeta za EI Varaždinske županije
10.   Barbara Antolić -  predsjednica Vijeća slovenske nacionalne manjine   
Varaždinske  županije
11.   Dragan Dašić -  predsjednik srpske nacionalne manjine Varaždinske županije
12.    Salko Ikanović – predstavnika bošnjačke nacionalne manjine Varaždinske županije
13.   Alija Redžaj – predstavnik albanke nacionalne manjine Varaždinske županije
14.   Milka Kučeković, - predstavnica srpske nacionalne manjine Grada Ludbrega
18.   Jopsip Bačan  – predsjednik Općinskog vijeća  Općine Petrijanec
19.    Darko Majhen – predstavnik Općine Cestica
20.   Alen Sabola – predstavnika Grada  Ludbrega
21.    Damir Ježić - v.d. ravnatelja Osnovne škole Petrijanec
22.   članovi Savjeta za Europske integracije i Koordinacije za ljudska prava Varaždinske
županije
23.   Ruža Jelovac - pročelnica  Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb
Mario Bednarek – savjetnik u Upravnom odjelu za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb
24.   Miroslav Huđek -  pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport.